Naselje Krašić smješteno je 50 km jugozapadno od Zagreba odnosno 20 km sjeverozapadno od Karlovca. U novom teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske iz 1993. god. Krašić je postao središte istoimene općine i ušao je u Zagrebačku županiju. Krašićka općina obuhvaća još 20-ak susjednih sela i ima otprilike 5000 stanovnika.

Krašić se povijesno spominje prvi put 1334. god. kao sjedište rimokatoličke župe. Kako u prošlosti tako i danas nastanjen je hrvatskim stanovništvom katoličke vjere.

Samo mjesto Krašić danas ima oko 800 stanovnika u otprilike 200 domaćinstava. Mještani se bave poljoprivredom i radom u poduzećima i ustanovama samog mjesta i gradova kojima gravitiraju. Jedan manji dio stanovništva zaposlen je u inozemstvu.

Poljoprivredne površine mjesta Krašić nisu velike. Prosječno jedno domaćinstvo posjeduje 5 katastarskih jutara ukupnog zemljišta (raspon je otprilike od 2 - 20 kat. jutara). Tu dakako ulaze oranice, vinogradi, livade, voćnjaci, šume i neplodno tlo, s tim da je kvalitetnog i plodnog manji dio. Glavne poljoprivredne djelatnosti su vinogradarstvo, ratarstvo i stočarstvo. Jedan dio domaćinstava isporučuje svoje viškove mlijeka poduzeću Dukat iz Zagreba, no to su količine tek do 500 lit. dnevno. U vinogradarstvu se po domaćinstvu proizvodi u prosjeku oko 2000 kg grožđa (raspon 500 - 10000 kg). Grožđe se jednim dijelom prodaje zainteresiranim vinarijama, a drugi dio se ostavlja za pripremanje vina za vlastitu upotrebu. Jedan vrlo mali dio domaćinstava bavi se proizvodnjom krumpira u kooperaciji s poljoprivrednom stanicom, a neki se bave tovljenjem junadi također u kooperaciji.

Mjesto ima župnu crkvu, osnovnu školu, matični ured, ambulantu i ljekarnu, poštu, veterinarsku stanicu, poljoprivrednu apoteku, benzinsku crpku. Tu su zatim od privrednih organizaciju Centar za proizvodnju krumpira, vinarski podrum Jaska-vina te pilana. Također ima nekoliko samostalnih obrtnika (automehaničar, pekar, kovač), te nekoliko trgovina prehranom i mješovitom robom.

Krašić ima Dobrovoljno vatrogasno društvo s vatrogasnim domom, nogometni klub «Krašić», koji se natječe u međuopćinskoj ligi. Kulturno-zabavni život je uz svečanosti i proslave vatrogasaca i nogometnog kluba.

Mjesto prometno gravitira Jastrebarskom, Zagrebu i Karlovcu. U te gradove zaposleni dnevno odlaze na rad, a srednjoškolci u škole. Prometna povezanost s tim centrima je oskudna, direktna autobusna veza sa Zagrebom je jednom dnevno.

Sadašnji način života većine stanovništva je rad u poduzeću i obrađivanje svojih malih posjeda, jer orijentacija samo na jedno područje ne bi bilo dostatno za uzdržavanje obitelji. Ova kombinacija uzrokovana je malim posjedima i niskim primanjima u poduzećima. Oni koji rade u poduzećima imaju srednju ili nižu stručnu kvalifikaciju.

Što se tiče razvoja bilo bi poželjno Krašiću ponuditi jednim dijelom intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju (plantaže i mini farme), a drugim dijelom razviti više manjih poduzeća i uslužnih djelatnosti.

Mnoge nade su vezane i uz razvijanje Krašića kao hodočasničkog mjesta, mjesta duhovne i vjerske obnove nadahnute životom krašićkog sina kardinala Alojzija Stepinca koji se tu rodio i umro na glasu svetosti.

U Krašiću je u ožujku 1992. god. osnovana Fundacija za podizanje spomenika kard. Alojziju Stepincu i uređenje Krašića koja inicira i promiče mnogostruki kulturno-gospodarski razvoj mjesta.